Njemačka 2050: minus 10 miliona
Prema novim podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj stanovnika u Saveznoj Republici Njemačkoj će pasti sa sadašnjih 82,4 miliona na samo 69 do 74 miliona ljudi u narednih nekoliko decenija - koliko je sadašnji demografski uslovi se ne menjaju. Manje ljudi bi živjelo u ovoj zemlji 2050. nego 1963.
Ovaj razvoj se ne može spriječiti nešto većim brojem djece po ženi (trenutno 1,4 djece po ženi, ali bi 2,1 bilo neophodno da bi se stanovništvo održalo stabilno) ili još bržim povećanjem očekivanog životnog vijeka, rekao je on.. Trenutni deficit nataliteta trenutno se ne nadoknađuje migracijskim viškovima iz inostranstva, kako je u Berlinu objavio potpredsjednik Saveznog zavoda za statistiku W alter Radermacher. Godine 2005. rođeno je oko 685.000 djece, dok je umrlo 830.000 ljudi. Istovremeno, zvanično se uselilo nešto manje od 80.000 muškaraca i žena više nego što je emigriralo, tako da je prema ovim brojkama već prošle godine zabilježen neto pad.
Ne samo da će populacija nastaviti da opada, već će biti sve manje djece i još više starijih ljudi koji će živjeti sve duže i duže. Zbog opadanja broja potencijalnih majki, godišnji broj porođaja će pasti na oko 500.000 beba godišnje u narednih četrdeset godina. Istovremeno, očekivani životni vijek 65-godišnjaka će se povećati za još 4,5 godine. Sa dobrih milion, broj 60-godišnjaka će tada biti duplo veći od broja novorođenčadi; S druge strane, 2005. godine bilo je skoro isto toliko novorođenčadi koliko i 60-godišnjaka. Broj 80-godišnjaka i starijih takođe ubrzano raste: umesto četiri miliona koliko je danas, biće deset miliona 2050. godine. Ovo ima odgovarajuće posljedice po zdravstveni sistem, zdravstveni i školski sistem, kao i ponudu radne snage za industriju i trgovinu.
Scenario za budućnost radno aktivnog stanovništva izgleda shodno tome pesimistički: danas je radno sposobno stanovništvo između 20 i 64 godine oko pedeset miliona ljudi, do 2050. godine ova grupa će se smanjiti za 22 do 29 posto, ovisno o obim imigracije. Koeficijent starosne zavisnosti za starosnu dob odlaska u penziju od 65 godina – broj 65-godišnjaka i starijih na 100 ljudi starosti od 20 do 65 godina – trenutno iznosi 32. Međutim, to će se značajno povećati u narednih nekoliko godina i nakon 2020. sa ulaskom jakih kohorti vrtoglavo skače prema starosnoj dobi za penziju, tako da će za četvrt vijeka biti oko 50 godina, a za pola vijeka 60 do 64 godine. Ako bi se starosna granica za odlazak u penziju zapravo trajno pomjerila na 67 godina, omjer starosne zavisnosti bi se povećao na 52 ili 56 godina 2050. godine. Ako se, s druge strane, zadrži stabilan na trenutnom nivou, malo je vjerovatno da će penzionisanje u srednjoročnoj budućnosti početi do 74. godine života.
